Autorica: Nadina Imamović, specijalistica za inkluziju osoba sa invaliditetom
Za mnoge gluhe i nagluhe osobe, odlazak u bolnicu, javnu instituciju, školu ili na radno mjesto, kao i pristup informacijama u vanrednim situacijama, može predstavljati prepreku kada komunikacija nije pristupačna.
Znakovni jezik to mijenja.
Znakovni jezici su potpuno razvijeni prirodni jezici, sa vlastitom gramatikom i jezičkim strukturama. Omogućavaju ljudima da komuniciraju, uče, izražavaju se, pristupaju informacijama i uslugama, učestvuju u društvu i da se njihov glas čuje. Zajednice gluhih osoba širom svijeta koriste više od 300 znakovnih jezika.
Svake godine, 23. septembra, Međunarodni dan znakovnih jezika skreće pažnju na značaj znakovnih jezika i potvrđuje pravo gluhih osoba da komuniciraju i ravnopravno učestvuju u društvu.
Od priznanja do djelovanja
Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je Međunarodni dan znakovnih jezika 2017. godine, a prvi put je obilježen 2018. godine. Datum 23. septembar ujedno obilježava osnivanje Svjetske federacije gluhih (WFD) 1951. godine.
Ovaj dan ukazuje na značaj ranog pristupa znakovnom jeziku, kvalitetnog obrazovanja na znakovnom jeziku, kao i priznavanja i očuvanja znakovnih jezika kao dijela svjetske jezičke i kulturne raznolikosti.
Poruka prvog Međunarodnog dana znakovnih jezika jednako je važna i danas:
„Uz znakovni jezik svi su uključeni!“
Znakovni jezik je jezik. A jezik je pravo.
Znakovni jezik nije univerzalan. Kao i govorni jezici, znakovni jezici razlikuju se među zemljama i zajednicama i imaju vlastiti vokabular, gramatiku i strukturu. Međunarodni znakovni jezik koristi se u određenim međunarodnim okolnostima, ali ne zamjenjuje nacionalne znakovne jezike.
Za mnoge gluhe osobe znakovni jezik usko je povezan sa identitetom i kulturom, obrazovanjem, porodicom i zajednicom, pristupom informacijama i javnim uslugama, zapošljavanjem i učešćem u javnom životu.
Kada znakovni jezik nije dostupan, posljedice prevazilaze samu komunikaciju. Nedostatak tumača ili tumačice može značiti da osoba neće dobiti ili razumjeti važno medicinsko objašnjenje. Sastanak bez tumačenja može značiti isključenost iz donošenja odluka. Nepristupačno javno obavještenje može značiti da osoba u vanrednoj situaciji ostane bez ključnih informacija.
Pristupačnost zato nije samo usluga. Ona omogućava ljudima da ostvaruju svoja prava.
UNDP: unapređenje inkluzije osoba sa invaliditetom i prava na komunikaciju
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom (CRPD) stavlja komunikaciju u središte inkluzije. Konvencija prepoznaje govorne i znakovne jezike kao jezike, dok član 21 poziva na priznavanje i promociju znakovnih jezika te ravnopravan pristup informacijama i komunikaciji.
Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) podržava principe Konvencije promoviranjem inkluzije osoba sa invaliditetom, učešća i jednakog pristupa, u skladu sa principima „Ne izostaviti nikoga“ i „Ništa o nama bez nas“.
U Bosni i Hercegovini UNDP ove principe primjenjuje u praksi kroz jačanje svijesti i razumijevanja inkluzivne komunikacije i prava osoba sa invaliditetom.
U okviru Trećeg kongresa osoba sa invaliditetom, održanog 20. oktobra 2025. godine u Hotelu Hollywood, UNDP je organizirao prateći događaj na kojem je učestvovalo oko 50 predstavnika i predstavnica organizacija osoba sa invaliditetom iz cijele Bosne i Hercegovine. Kako bi i gluhi učesnici i učesnice mogli ravnopravno učestvovati, UNDP je za događaj angažirao profesionalnog tumača znakovnog jezika.
UNDP je, u saradnji sa partnerskim agencijama UN-a, organizirao i dvije obuke. 6. novembra 2025. godine, u saradnji sa Uredom visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR), održana je obuka o položaju osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini, koja je uključivala i praktični uvod u znakovni jezik.
26. februara 2026. godine, u saradnji sa Fondom Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), UNDP je organizirao obuku o inkluzivnoj komunikaciji, koja je uključivala posebnu prezentaciju o znakovnom jeziku predstavnika Centra za gluhe iz Sarajeva. Obje obuke bile su namijenjene osoblju Ujedinjenih nacija. Sve navedene aktivnosti organizirane su kroz UN-ovu Radnu grupu za inkluziju osoba sa invaliditetom (DIWG).
Ove aktivnosti pokazuju da inkluzija nije samo tema o kojoj institucije razgovaraju. Inkluzija se primjenjuje u praksi.
Više od geste
Nekoliko znakova moguće je naučiti za svega nekoliko minuta. Za izgradnju društva u kojem gluhe osobe mogu u potpunosti učestvovati potrebno je trajno djelovanje.
Potrebni su pristupačno obrazovanje, kvalificirani tumači i tumačice, pristupačne javne usluge, inkluzivne institucije i smisleno učešće gluhih osoba u odlukama koje utiču na njihov život.
Međunarodni dan znakovnih jezika zato je mnogo više od poziva da naučimo nekoliko znakova. Podsjeća nas da je komunikacija pravo, a pristupačnost uslov za učešće.
Podsjeća nas i da slušamo, čak i onda kada slušamo očima.
Ovog 23. septembra, pređimo sa podizanja svijesti na djelovanje.
Komentari (0)