Vijesti

Izvještavanje o seksualnom nasilju: Kako biti dio rješenja, a ne dio problema?

Objavljeno u WF4D prije 3 godine, 2 mjeseci, 2 dana

Svjedočenje beogradske glumice Milene Radulović o seksualnom nasilju koje je doživjela od strane etabliranog i uticajnog redatelja i učitelja glume Miroslava Aleksića, snažno je odjeknula u regionu. U danima koji su uslijedili, još nekoliko njenih kolegica svjedočilo je o zlostavljanju koje su takođe doživjele od strane Aleksića. Ubrzo je na Facebooku pokrenuta stranica Nisam tražila, na kojoj su mnogobrojne žene iz našeg regiona anonimno počele dijeliti svoja potresna iskustva sa zlostavljačima i silovateljima. U međuvremenu su pokrenute i Facebook grupa i web stranica sa istom svrhom, jer je broj poruka koji je pristizao na stranicu "Nisam tražila" bio toliki da je doveo do njenog blokiranja. 

Javna podrška Mileni Radulović i svim drugim ženama koje su preživjele silovanja i seksualna zlostavljanja, bujica svjedočanstava koja ovih dana preplavljuje društvene mreže, kao i istupi sve više žena iz javnih profesija, koje o preživljenom nasilju sada govore javno, sada se već može okarakterisati kao buđenje balkanske verzije #metoo pokreta. 

Neki njegovi rezultati su već vidljivi i  na institucionalnom nivou. Na pozive nadležnim institucijama da se što prije javno očituju već je donekle odgovoreno - Agencija za ravnopravnost spolova BiH najavila je da će 2021. godine u sklopu zdravstvenih institucija biti otvoreni krizni centri za žrtve silovanja i seksualnog nasilja u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. Nekoliko umjetničkih i drugih fakulteta, reagujući na lične priče sa stranice “Nisam tražila” (od kojih je, u prvim danima, većina bila iz glumačkog svijeta) oformili su različita tijela i mehanizme kako bi studentice i studenti mogli prijaviti zlostavljanje ili uznemiravanje od strane uposlenika tih ustanova. 

U Zagrebu je, tako, već došlo i do prvih prijava u kojima su jasno imenovani zlostavljači u okviru Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Osim Filozofskog fakulteta, Akademija dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu formirala je radnu skupinu, predvođena inicijativom dekanese Franke Perković Gamulin, za prikupljanje podataka o slučajevima zlostavljanja, kršenja ravnopravnosti spolova i drugih oblika diskriminacije. Ovaj fakultet napravio je i online obrazac putem kojeg studenti/ice mogu anonimno prijaviti bilo koji incident. 

Akademija scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu imenovala je savjetnike/ce za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja, a Akademija dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli pozvala je studente/ice da prijave upravi Akademije bilo koju vrstu uznemiravanja. Slično je učinio i Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, koji je pokrenuo platformu “FDU - Protiv nasilja” sa ciljem sprječavanja i prevencije svake vrste zlostavljanja u ovoj obrazovnoj instituciji. 

Sve se ovo dogodilo u samo nekoliko dana od pokretanja stranice “Nisam tražila”, koja za manje od jedne sedmice već ima preko 30.000 pratitelja/ki i dobija zastrašujući broj od preko 1.000 poruka dnevno. No, pored društvenih mreža, ključnu ulogu u otvaranju ovog bolnog i dugo tabuiziranog pitanja odigrali su i mediji. Od njih u velikoj mjeri zavisi i kako će se ovaj proces - bez svake sumnje od istorijskog značaja - odvijati u bližoj i daljoj budućnosti. 

Komentari (0)